quarta-feira, 22 de fevereiro de 2017

Ministru timoroan garanti katak Governu sei investiga ró xinés hamutuk 15

Ministru Agrikultura no Peska timoroan nian garanti ona iha loron-tersa ne'e katak Governu sei investiga ró xinés hamutuk 15 ne'ebé halo daudaun operasaun iha Timor-Leste, hodi haree fali kondisaun sira lisensa peska komersial nian no hametin kontrolu ba rekursu marítimu sira nian.

"Ami haree daudaun nia asaun no haree oinsá no iha ne'ebé maka sira atua. Governu hatene importánsia hosi rekursu tasi sira nian, ita halo parte hosi triángulu hosi biodiversidade nian no nune'e ita lakohi atu hetan estraga. Ne'e hanesan rekursu úniku ida", afirma hosi Estanislau da Silva bainhira ko'alia ba Lusa.

Estanislau da Silva reaje ba notísia sira ne'ebé avansa hosi Lusa iha semana liubá ne'ebé konfirma katak ró sira, ne'ebé halo operasaun ho lisensa dezde novembru iha Timor-Leste, kaer ona tubaraun hosi espésie oioin ho tonelada 43, sira hotu hanesan protejidu iha nasaun.

Loron ida hafoin sai notísia ne'e Governu timoroan fó sai ona "investigasaun kompletu" ida hodi avalia kazu.

Ministru explika ona katak aleinde garanti kumprimentu ba lei hosi ró xinés ne'ebé iha lisensa, Governu hakarak kombate ró ilegal sanulu resin iha kosta-súl, barak liu halo peska ba tubaraun, sei halo diálogu ho vizinu sira Austrália - ne'ebé oferese ona ró ida ba objetivu ne'e - ho mós Indonézia.

"Nasaun tenki avansa. Bainhira ami la halo buat ida, ema hatete "tansá maka la halo". Bainhira ami hahú, ema hatete katak ami tenki proteje. Tenki tetu buat sira. Ró 15 hanesan menus hosi kapasidade. Estudu sira hatete katak ami bele iha to'o lisensa 120", afirma.

Governante hatete katak hakfodak tanba kuantidade hosi tubaraun sira ne'ebé kaer, nia hatete ona katak Governu bandu exportasaun hosi animal sira no katak rede ne'ebé uza hela hosi ró sira "la'ós redi tiha nian" maibé "rede deriva", hetan "inspesaun hosi espesialista australianu sira".

"Informasaun ne'ebé fó mai ami maka tubarasaun sira ne'ebé kaer ona barak maka labele liberta. Sira ne'ebé moris, sira husik ona maibé sira seluk sira rekolla ona no agora iha portu", nia explika.

Governante admiti katak nia rasik halo ona sala bainhira, iha tinan 2015, hafoin simu tiha pose, asina ona dekretu ministerial ida ne'ebé defini lista hosi espésia akuátiku sira ne'ebé protejidu no ne'ebé pasa ona, la hanesan ho interior, inklui espésie tomak hosi tubaraun nian.

"Tékniku sira hosi meiu ambiente nian no hosi peska rezolve inklui ona espésie tomak tubaraun nian no ha'u asina ona. Ha'u konfia iha buat hotu. Ha'u admiti katak hanesan sala ida tanba iha lista anterior iha de'it espésie sira ne'ebé kontempla iha CITES, textu ne'ebé ita seidauk ratifika, maibé la'ós tubaraun tomak halo parte hosi animal protejidu sira", nia afirma.

Estanislau da Silva refere ona ba Konvensaun Internasional hosi Komérsiu iha Espésie hosi Fauna no Flora ne'ebé besik lakon (CITES, iha lian inglés), dokumentu ne'ebé proteje espésie ualu hosi espésie 400 resin hosi tubaraun ne'ebé ezisti iha planeta.

"Hanesan diploma ministerial ida ne'ebé ami tenki haree fali. Iha tubaraun barak iha kosta-súl no peska hosi espésie balun hetan lisensa iha nasaun barak", nia hatete. Nia hatutan katak investigasaun sei konfirma tubaraun hira maka xinés sira kaer ne'ebé maka halo parte iha lista CITES nian.

Ministru aviza ona empreza peska xineza nian, Pingtan Marine Entreprise, katak Governu sei la tolera abuzu sira, hodi fó hanoin katak ezekutivu duni sai ona hosi nasaun empreza ida hos Sri Lanka ne'ebé iha lisensa hodi halo peska liña nian maibé ikusmai kaer tubaraun.
Kansela tiha ona mós lisensa ida ne'ebé fó ba empreza seluk hodi kaer animal ho naran pepinu-tasi nian "tanba hahú hasai ahu-ruin sira no estraga ekosistema".

Kona-ba kastigu sira ba empreza xineza, Estanislau da Silva explika ona katak kestaun ne'e halo parte hosi inkéritu ne'ebé Governu halo hela, maibé fó hanoin katak iha Timor-Leste lei ba krimi sira peska nian anula tiha ona bainhira hahú halo Kódigu Penal ne'ebé krimi sira peska nian iha kastigu kmaan.

Lei anterior kalkula kastigu kadeia to'o tinan lima no multa to'o dolar rihun 500 tanba peska ba espésie protejidu sira maibé kódigu penal hatete ba kastigu kadeia tinan tolu no la defini folin multa sira nian.

Governante admiti mós nesesidade hodi haree fali folin hosi lisensa sira ba peska komersial nian tanba, hanesan ezemplu, ró xinés sira selu de'it dolar 312.600 ba peska ikan ho tinan 1.500 tinan-tinan (ka séntimu 20 tuir kilo).

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: