sexta-feira, 24 de fevereiro de 2017

INDEKS DEMOKRASIA TL NÚMERU 1, LA REFLETA SITUASAUN

Peskiza Internasional kona ba indeks demokrasia Timor-Leste (TL) tama lista númeru um (1) iha ASEAN, akadémiku sira konsidera la refleta situasaun no realidade nasaun nian. Tanba sempre iha interferensia kualker desizoens husi orgaun soberanu ida ba orgaun soberanu seluk.

“Rezultadu peskiza ne’e husi parte na’i ulun sira iha Parlamentu Nasional (PN) mak hatete, ita haree ninia sasukat saida mak demokrasia Timor Leste tama lista númeru 1 iha ASEAN? Agora ninia indikador ne’e saida? demokrasia númeru 1  diak ka númeru 1 konabá ladiak nian? karik haree ba ita ninia país kiik, númeru eleitores oituan, maibe iha partidu politika barak, tanba ne’e mak indika ona ita ninia demokrasia diak liu entre país sira seluk iha ASEAN,”kestiona Dekanu Faculdade Ciências Sociais (FCS), Eurico Celestino dos Reis Araújo, ba JN-Diário iha Kampus UNTL, Caicoli-Dili, Kuarta (22/02/2017), hodi dúvidas ho peskiza ne’ebé produs husi ajensia internasional sira ne’e.

Dekanu UNTL Faculdade FCS hateten, demokrasia iha Timor Leste seidauk diak, tamba sempre mosu intervensaun politika iha parte orgaun soberabnia sira ninia laran.

“Haree husi aspetu seluk, ita ninia demokrasia ne’e seidauk diak, e ita la hatete se se deit. Maibe klaru katak iha intervensaun politika ninian, orgaun soberania sira sempre iha interferensias, entaun buat hirak ne’e mak indikador ita ninia demokrasia iha Timor Leste seidauk diak,”afirma Eurico Araújo.

Hatan konabá demokrasia iha TL númeru 1 iha ASEAN, tanba karik haree dadauk ne’e atu tama ba kampaña eleisaun prezidensial ba periodu 2017 to’o 2022, situasaun rai laran hakmatek no la iha estrundu.

“Ha’u hanoin e la fiar katak, demokrasia rasik la garantia povu ninia hakmatek, e povu ninia maturidade, politika no kultura rasik mak tulun ita ninia kultura rasik mak tulun hodi hamosu garantia situasaun hakamatek ida ne’e, maske iha situasaun ne’ebé mak nakonu ho tentasaun no risku bo’ot atu tama iha festa demokrasia mak sei realiza iha tinan 2017 ne’e,”realsa Eurico Araújo.

Iha fatin hanesan, Vise Dekanu FCS assuntu estudantil, Camilio Ximenes Almeida, reforsa liu tan katak, koalia konabá demokrasia ne’e em prinsipiu desizaun hotu iha povu ninia liman.

“Sera que demokrasia iha Timor Leste, ita respeitu ona povu ka lae? tanba iha valor demokrasia ne’e hatete, wainhira temi ona demokrasia, entaun respeitu mos ema seluk ninia liberdade, klaru katak espresaun no dadus ne’ebé Prezidente Parlamento, Aderito Hugo da Costa fó sai ne’e parese los, maibe iha parte seluk, ema balu ne’ebé mak uza ninia poder politiku hodi hanehan ema seluk, e ne’e signifika katak demokrasia iha parte barak mos sei la la’o, no sempre halo intervensaun ho sira ninia poder,”esklarese Camilio Ximenes.

Nia hatutan, nai ulun sira sempre mosu halo intervensaun politika ho sira ninia poder ne’e mak sai hanesan problema oituan atu koalia demokrasia iha Timor Leste.

“Presija indikadores, tanba saida mak ita bele koalia katak Timor Leste ninia demokrasia númeru 1 kompara ho país sira seluk iha ASEAN,” salienta vise dekanu assunto estudantil ne’e.

Nia dehan, ema hotu iha ninia espetativas diferente konabá demokrasia, maibe tenke haree mos kestaun balu ne’ebé presija melhora.

“Iha ita ninia país, seidauk implementa didiak valor demokarasia tamba dala barak ema balu uza ninia poder politika hodi intervein ema seluk ninia desizaun, tantu demokrasia ne’e mos la’o hela,”katak Camilo.

Orgulhu ho indeks demokrasia TL

Maske nune’e, Prezidenti Parlamentu Nasional (PN), Aderito Hugo da Costa, sente orgulhu ho rezultadu ne’ebé mak fo sai husi Ajensia internasional katak, indeks demokrasia Timor- Leste (TL) nian númeru 1 (um) iha ASEAN.

“Hanesan Timor oan, ha’u orgulhu ba indeks demokrasia ne’ebé mak husi ajensia internasional  sira dehan hanesan ne’e. Ha’u la interese ne’e mai husi ne’ebé-ne’ebé? Se nia fo apresiasaun ida ba pratika demokratika nasaun ida hanesan ne’e nia dehan ita númeru um iha nasaun 10 iha ASEAN ne’e inklui Indonesia, Singapura, Filipina sira ne’e ita numeru um ne’e, ha’u valoriza ba ida ne’e,”dehan Hugo ba JN-Diário iha PN, Kuarta (22/2/17).

Hugo afirma, tinan-tinan ajensia internasional sira halo peskiza kona ba pratika demokrasia sira nia rezultadu hatudu katak indeks demokrasia TL diak liu.

 “Ita bo’ot sira ba haree indeks demokrasia ne’ebé tinan –tinan Ajensia Internasional sira hasai, iha semana hirak liu ba sira lansa, ne’e la’os ha’u mak dehan. Se ha’u dehan ha’u gabasola an, ne’e ajensia internasional sira mak dehan,”haktuir Hugo.

Maibe Prezidente PN ne’e, la sita barometru ka indikador saida mak sai sasukat ba ajensia internasional sira nian peskiza hodi hatete katak, Timor-Leste okupa númeru ida nu’udar nasaun ne’ebé demokrasia diak liu kompara ho rai sira iha ASEAN.ito/car

Jornal Nacional Diário

Sem comentários: