sexta-feira, 26 de junho de 2015

Abuzu poder no justisa inefisiente frajiliza direitu umanu iha Timor-Leste - Relatóriu


Uza forsa esesivu, prizaun arbitrária, abuzu autoridade hosi polísia, violénsia kontra feto no sistema judisiál inefisiente hanesan problema balun ne’ebé aponta ba Timor-Leste iha relatóriu anuál Estados Unidos nian kona-ba direitu umanu.

Tuir relatóriu ne’ebé elabora hosi Departamentu Estadu norte-amerikanu no fó sai ohin, problema direitu umanu seluk iha Timor-Leste inklui buka sein mandadu detensaun, korupsaun, violénsia kontra labarik, abuzu seksuál no tráfiku ema.

"Governu foti medida hodi julga membru no funsionáriu servisu seguransa nian ne’ebé uza forsa esesiva ka inadekuada, maibé persiste persesaun públika impunidade", hatutan relatóriu ne’e.

Dokumentu ne’e subliña katak "sistema judisiáriu inefisiente no eskasés ema nian hadau hosi sidadaun sira julgamentu sélere no justu".

Tuir relatóriu ne’e, iha"preokupasaun ho imparsialidade hosi órgaun judisiál balun, eskasés pesoál kualifikadu nian no rejime jurídiku ne’ebé kompleksu" bazeia ba diferente fonte jurídika, liu-liu Portugál, Indonézia no administrasaun provizória ONU nian.

"Restrisaun adisionál maka lei ne’ebé hakerek iha lia-portugés, lia ne’ebé populasaun menus hosi 10% ko’alia", salienta dokumentu ne’e.

Relatóriu ne’e analiza mós kanselamentu kontratu ho funsionáriu judisiál estranjeiru sira, inklui portugés barak, no hakotu katak "fonte kredível sira sujere katak funsionáriu balun afeta hosi desizaun falta kapasidade jurídika sufisiente no seluk tan, inklui juís sira, servisu hamutuk ho parte asaun kriminál no sivil pendente sira".

Kona-ba liberdade asosiasaun, iha referénsia ba presaun polísia nian kona-ba grupu organizadu sira hodi impede sira atu realiza protestu kontra governu kona-ba asuntu ne’ebé relasiona ho pensaun vitalísia no korupsaun.

Maski korupsaun hetan kastigu kriminalmente, autoridade timoroan sira sei enfrenta dezafiu barak hodi kumpri lei no iha "persesaun jeneralizada katak funsionáriu sira envolve beibeik iha prátika korupsaun".

Relatóriu fó ezemplu dala ida tan ezemplu korupsaun iha polísia ho akuzasaun aseitar subornu iha fronteira no iha bordél ne’ebé envolve iha tráfiku ema.


"Governu la iha kapasidade hodi identifika traballadór ba seksu hanesan vítima hosi tráfiku umanu", hatutan relatóriu ne’e.

Dokumentu ne’e alerta mós ba problema violénsia kontra feto no diskriminasaun ba ema ho nesesidades espesiál.

"Iha zona rurál sira inan-aman sira endividadu entrega sira nia-oan hanesan servu hodi selu dívida. Abuzu seksuál no insestu kontra labarik mós sai hanesan preokupasaun", alerta dokumentu ne’e.

Relatóriu, relativu ba 2014, aprezenta ohin hosi sekretáriu Estadu norte-amerikanu, John Kerry, ne’ebé konsidera "partikularmente perturbadór ne’ebé ema barak iha fatin barak enfrenta restrisaun groteska ba liberdade no direitu hosi parte nia-governu rasik".


SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: